TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. ..[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

VELIKI REPUH





VELIKI REPUH

Lat: Petasites hybridus L.

Eng: Common Butterbur

D: Die Gewöhnliche Pestwurz

Fr: Le Grand pétasite ou Pétasite hybride ou Chapeliere ou Grand pas d'âne

Talijanski: Farfaraccio maggiore

Slovenski: Repuh navadni, klobukovje, koželje, lapiž, lapuh, zdravilni repuh,

Druga imena: Crveni repuh, lopuh, običan lopuh,repušina.

Obitelj - Glavočika;

Ljekarnički naziv - Folia et radix Petasitidis

Koristi kao: Analgetik, antiastmatik, antispazmatik, diuretik, dijaforetik, emenagog, homeopatik, laksativ, kardik, relaksant, stimulator, tonikum.

REPUH - DETALJI



Opis:

Repuh je trajna biljka jakog, trajnog i dobro razgranatog korijena koji je izvana taman a iznutra bijel, iz kojega izbija cvjetna stabljika (batva) na kojoj su cvjetovi.

Postoje dvije vrste cvatova od kojih na jednom prevladavaju muški, a na drugom ženski, sakupljeni u grozdasti cvat ili cvjetnu glavicu s crvenim i ponekad bijelim cvjetovima.

Listovi su prizemni, veliki, debeli, široki, okruglasti, srcolikog do bubrežnog oblika, s donje strane dok su mladi dlakavi, te nazubljeni po rubu, kratko zašiljeni, a mogu narasti i do metar u visinu i do 60cm u širinu.

Plod je bjelkasta sjemenka dužine od 3mm.

Vrijeme cvatnje: Ožujak-travanj

Miris i okus: List miriše po travi, a korijen ima aromatičan, poseban miris, te neugodan okus.

Stanište: Raste na obalama potoka, rijeka, jezera, močvara, uz vlažne livade i šumske putove, vlažna mjesta u šumama.

Branje i prerada: Rabi se svježa biljka, list, korijen i sok biljke. Listove beremo u proljeće nakon formiranja, a korijen u rano proljeće ili jesen. Sušimo brzo na toplom i zračnom mjestu.

Ostale vrste repuha su Bijeli repuh P. albus L. i Livadni repuh P. frigidus L.

Ljekoviti sadržaj:

Biljki se od davnina pripisuju ljekovita svojstva. Ona sadrži eterična ulja petasine i isopetasine.

Eterično ulje, dekstrin, inulin, saponin, petazitin - patasin, alkaloid, pyrrolizidine, tanin, sluz, mangan, kalcij, vitamin C, karotin.

Povijest i nastanak te objašnjenja naziva:

Njemački naziv za repuh "pestwurz" znači korijen protiv kuge i on najbolje govori o korištenju ove biljke u prošlosti.

Ime dolazi od stare grčke riječi petasos, što je staro ime za pastirski šešir. Zbog svoje veličine pastiri koriste listove koriste za zaštitu od sunca i kiše.

U Zapadnoj Holandiji i Belgiji biljka raste pored kanala i puteva. Ima najveće listove od svih biljaka. Cvjeta vrlo rano u proljeće, prije mnogih drugih biljaka (isto kao i podbjel) i prije nego se pojave listovi.

Latinsko ime mu je Petasites hybridus. Biljka spada u familiju glavočika (Asteraceae) u koju spada i veoma veliki broj biljaka koje se koriste u narodnoj medicini (napr. kamilica).

Blizak mu je srodnik podbjel (Tussilago farfara).

Na holandskom se repuh zove Groot Hoefblad (veliki potkovičasti list), za razliku od podbjela koji se zove Klein Hoefblad (Mala potkovica).

Zbog neugodonog mirisa u srednjem vijeku su se u kućama listovi koristili kao sredstvo da "odbije kugu od kuće".

Isušeni i samljeveni korijen se koristio za izazivanje temperature i znojenja.

Danas se smatra da eterična ulja iz lista imaju terapeutski efekat kod migrene i bolova u mišićima, odnosno imaju spazmolitičko (opuštajuće) djelovanje na muskulaturu.

Iz tog razloga se mogu koristiti protiv grčeva u mokraćnim putovima, digestivnom traktu, ali i stalnog grča vanjskih mišića (usljed stalnog prisilnog položaja I manjka kretanja).

Isto tako olakšava kašalj i iskašljavanje (u čemu je bolji podbjel). Listovi se privijaju na rane (imaju antiseptičko djelovanje).

Ljekovito djelovanje:

Pučka medicina listove repuha rabi za liječenje:

- plućnih bolesti

- bolova i drugih tegoba želuca i crijeva

- tegoba jetre i žuči...

- grčeva

- svježi list repuha rabimo kod liječenja raznih površinskih rana, čireva, bolova u zglobovima, kod upale zglobova, reumatskih tegoba, poliartritisa, tako da zgnječimo list, stavimo ga direktno na ranu i previjemo

- Možemo iscijediti svježi sok iz lista koji također rabimo za liječenje raznih rana kao i svježi sok iscijeđen iz korijena repuha kojeg rabimo kod jakog i naglog ispadanja kose ili gubitka kose

- Listovi repuha, ukratko možemo reći, djeluju kod svih gastrointestinalnih tegoba, te tegoba

- urogenitalnog sustava

- respiratornog sustava

- kao i kod migrena

- Osušeni korijen repuha je dobar lijek za izazivanje obilatog znojenja i mokrenja

- za odstranjivanje sluzi i katara iz svih organa

- za pražnjenje crijeva

- kod zaraznih bolesti kao što je kuga

- kao sredstvo protiv nametnika i parazita u crijevima

- za liječenje reume, gihta, reumatoidnog atritisa, poliartritisa, reumatskih bolova.




REPUH



Kulinarstvo

Repuh crveni (Petasites hybridus L.) - mlade listove s peteljkama kuhamo za pripremu raznih variva.

Od repuha bijelog (Petasites albus L.) rabe se prokuhane peteljke listova koje su sočne i mesnate.

Najprije ih ogulimo i kuhamo kao šparogu ili ih možemo kiseliti.

Guli se lako i to je jedan od znakova za raspoznavanje od drugih vrsta repuha, koji se teško gule.

Korijen bijelog repuha nije jestiv.

Čaj:

Čaj: (za navedena oboljenja)

1 jušna žlica usitnjenog lista repuha, 2 dl vode

Priprema: Vrućom vodom preliti bilje, poklopiti da odstoji pola sata i procijediti.

Uporaba: Piti 2-3 šalice čaja u gutljajima tokom dana.

Napomena: Kod pripreme čaja od suhog korijena jedna čajna žličica korijena najprije se moči 1-2 sata i potom kratko prokuha. Pije se isto kao i čaj od lista.

Preživljavanje u prirodi:

U proljeće su sočne stabljike bijelog repuha te mladi listovi crvenog repuha, kojih ima u izobilju, izvrsna hrana.

Ljeti listove repuha rabimo kao zaštitu od iznenadne kiše i sunca.

Repuh se razmnožava i vegetativno, i jednom kad se useli na neko područje teško ga je iskorjeniti, jer nove biljke rastu iz ostataka korijena.

U Holandiji se tako prenosi prilikom građevinskih radova, ili vodenim putem duž kanala i slotova.



REPUH



Kontraindikacije:

Ne preporučuje se dugotrajna uporaba čaja od listova i korijena repuha. Ova biljka vrlo učinkovito blokira alergene koji potiču oticanje dišnih puteva. Njena prednost je što pritom ne uzrokuje pospanost.

Repuh se obavezno mora uzimati u obliku standardiziranog ekstrakta - dodatka prehrani.

Ne smije se konzumirati sirov niti se koristiti na dulji period bez prekida, međutim na našem tržištu još uvijek nije dostupan.

Repuh se razlikuje od podbijela ne samo po cvijetu nego i po veličini, (u nekim krajevima im se imena poklapaju) a obje biljke sadrže pirolizidinske alkaloide koji mogu oštetiti jetru, pa se ne preporučuje dugotrajna upotreba.

Toksičnost: Alkaloid Pyrrolizid je toksičan za jetru.

Rijetki su pravi prirodnjaci koji nisu rabili listove repuha za zaštitu glave i tijela kod iznenadnih naleta ljetnih kiša ili kao suncobran.

Liječenje tinkturom načinjenom od korijena repuha koju sami pripremamo. Na taj jaki lijek netko reagira burno a netko ne. Zbog takvog jakog djelovanja dr Alfred Vogel je razradio terapiju tinkturom od korijena repuha.

REPUH



molimo pročitati izjavu